Vakuf Ibrahim-Paše

Medresu je u XVII stoljeću sagradio čuveni počiteljski vakif Ibrahim-paša, koji je do 1664. godine bio ćehaja velikoga vezira Fadil-paše Ćuprilića. Te godine on postaje janjičarski aga, a sljedeće godine vezir i valija u Sivasu. Godine 1667. premješten je u istome svojstvu u Egipat, gdje ga je zatekla smrt 1668.godine. Ibrahim-paša je za izdržavanje medrese uvakufio hamam i han, a njegovo djelo je i Sahat-kula. Navedeni objekti su sagrađeni u 17. vijeku. Medresa se sastoji od šest prostorija zasvođenih kupolama, grupiranih sa dvije strane dvorišta. Kao i mostarske medrese, i Šišman Ibrahim-pašina medresa se ubraja u red manjih medresa na "L". Uz Ibrahim-pašinu med resu postojala je vrijedna knjižnica za koju je rukopise iz Misira (Egipta) slao upravo njezin utemeljitelj.